Naslovna arrow Stručna pomoć arrow Uzgoj TIKVE-Bundeve Golice
Uzgoj TIKVE-Bundeve Golice PDF Štampaj E-mail
Izvor Ešref Maksumić    04 Septembar 2010

Neke vrste bundeva ubrajaju
se u najstarije kulture
na svijetu. Mnogobrojni
arheološki nalazi u Peruu i
Meksiku svjedoče o tome da su
ih stari američki narodi poznavali
već prije 4000 godina. Veliko
genetsko bogatstvo bundeva
omogućava raznovrsne oblike
njihovog korištenja, a zbog široke
prilagodljivosti klimatskim
uvjetima one su rasprostranjene
po cijelom svijetu. U rod bundeva
ubraja se više uzgojnih i
divljih vrsta. Najpoznatije su:
obična bundeva, tikva, muskatna
tikva i smokvolisna tikva.
U posljednjih nekoliko godina
bundeva »golica« sve je traženija,
prije svega zbog proizvodnje vrlo
kvalitetna ulja od njezinih sjemenki.
Sjemenke su vrlo tražene
i u pekarskoj industriji u kojoj se
često rabe kao dodatak različitim
vrstama kruha, a omiljene su i
ljubiteljima grickanja.
Proizvodnja nije zahtjevna,
iziskuje minimalna ulaganja, a s
obzirom na tlo i klimu idealna je za
ravničarsko podneblje. Navedeni
razlozi potakli su i sestre Jadranku
Šimić i Nadu Šarčević na uzgoj
bundeve »golice«, u čemu sada
imaju već višegodišnje iskustvo.
Naime, ova relativno nova proizvodna
kultura u Vojvodini pojavila
se prije četiri godine i na njivama
obitelji Šarčević. Sestre Jadranka i
Nada odlučile su na svom imanju
u Starom Žedniku, osim pšenice,
kukuruza i suncokreta, zasaditi i
bundeve na površini od jednog
jutra. Zainteresiranost za proizvodnju
bundevinih sjemenki nastala
je, kažu, na temelju prenesenih
iskustava od rođaka, koji su se već
okušali u uzgoju ove vrste bundeve.
»Ovaj je kraj pogodan za proizvodnju
sjemenki, jer bundeva
nije zahtjevna za uzgoj i daje dobar
prinos. Osim toga, ne moramo brinuti
o plasmanu, jer smo sklopili
ugovor s poduzećem ‚Agroseed‘,
kojemu uvijek prodamo svu količinu
sjemenki«, objašnjava Jadranka
dodajući, da je zadovoljna i otkupnom
cijenom, što je, na koncu, i
najbitnija stavka isplativosti svake
proizvodnje.
UVJETI ZA UZGOJ BUNDEVE:
Bundeve vrlo dobro uspijevaju
na humusnom, pješčano-ilovastom
tlu, uz dosta vlage, topline
i svjetlosti. Za optimalne uvjete
rasta i razvoja bundeve potrebno je
osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu
obradu tla, ističu Jadranka
i Nada. »Obrada tla počinje već u
jesen s dubokim oranjem uz zaoravanje
stajnjaka i gnojiva, a dopunsku
obradu tla treba obaviti još
u proljeće«, kaže Nada navodeći,
kako mijenjaju slamu za stajnjak,
te tako uspijevaju smanjiti troškove
obrade zemljišta.
One ne primjenjuju pesticide za
suzbijanje korova, nego se indirektnim
mjerama bore protiv korova,
a to je plodored i okopavanje,
odnosno, nikada ne sade bundevu
na istu njivu što, kažu, daje dobre
rezultate i zemljište ostaje nezagađeno.
OD SJEMENA DO UKUSNIH
SJEMENKI: Sjetvu je nužno obaviti
od 20. travnja do 10. svibnja,
kada nema opasnosti od kasnoproljetnih
mrazeva. Vrijeme sjetve
značajno utječe ne samo na količinu,
nego i na kakvoću uzgojenih
bundeva, odnosno sjemenki
golica. Uporaba kvalitetnog sjemena
s brzim porastom, koje, kažu,
nabavljaju u »Agroseedu«, također
je vrlo bitna.
Strojna sjetva sjemenki bundeve
olakšava kasnije njegu usjeva,
odnosno okopavanje i prihranu,
sve dok listovi biljke ne prekriju
međuredni prostor.
Za proizvodnju bundevinih sjemenki
koristi se klasična mehanizacija
u ratarstvu – traktor, plug,
HrvatskaRIJEČ Poljoprivreda
Na salašu pokraj Starog Žednika
Uzgoj bundeva golica
U posljednjih nekoliko godina bundeva »golica« sve je traženija, prije svega zbog
proizvodnje vrlo kvalitetna ulja od njezinih sjemenki * Proizvodnja nije zahtjevna,
iziskuje minimalna ulaganja, a s obzirom na tlo i klimu idealna je za ravničarsko podneblje
26
Jadranka Šimić odvaja bundevine sjemenke
Poljoprivreda HrvatskaRIJEČ
27
drljača, prikolica i sl.
Dozrijevanje bundeve ovisi o
datumu i gustoći sjetve, vremenskim
uvjetima u početnoj fazi rasta,
o početku cvatnje, stupnju obrađenosti
tla, te o njezi biljke. Bundeve
su zrele i ubiru se u jesen, potkraj
rujna i u listopadu, kada listovi
požute, a plodovi dobiju narančasto-
žutu boju. Postoje također i
namjenski strojevi za ubiranje i
doradu sjemenki, čija je nabava
opravdana ukoliko se bundeve sade
na površini od 40-50 ha.
Prema Jadrankinim riječima,
stroj za ubiranje plodova postoji
samo u Horgošu, te su visoki
troškovi njegova najma. »Ubiranje
bundeva i odvajanje sjemenki riješile
smo na ekonomičniji način.
Pozovemo nekoliko ljudi iz sela,
ubrane plodove skupimo na sredinu
njive, posjedamo na stolčiće i
na licu mjesta vadimo sjemenke iz
bundeva«, pojašnjava Jadranka.
Iako ne treba umanjiti ulogu
moderne tehnologije, strojeva i
zaštitnih sredstava, u dosadašnjoj
praksi Nada i Jadranka uvjerile
su se da ručno, dakle motikom,
okopane stabljike tikvi rezultiraju
sasvim zadovoljavajućim, zdravim
plodovima.
Zreli plod bundeve teži prosječno
između 3-4 kg, međutim, kako
kažu, njezina veličina i težina nije
mjerilo količine sjemenki. Meso
bundeva praktično je neiskoristivo,
te ga, nakon odstranjivanja sjemenki,
ostavljaju na njivi, izuzev
povremene uporabe za prehranu
životinja.
»Nakon odvajanja, sjemenke
je potrebno oprati čistom vodom
kako bi u što većoj mjeri odstranili
površinsku sluz i veći dio primjesa,
koje tijekom sušenja stvaraju
određene probleme. Pri pranju
dobre sjemenke potonu u vodi i na
taj se način odvajaju od onih lošije
kvalitetete«, kaže Jadranka.
Poslije pranja sjemenke je neophodno
što prije podvrgnuti procesu
sušenja, tijekom kojeg temperatura
sjemenki ne bi trebala prelaziti
50°C. Jadranka i Nada poslužile su
se dovitljivošću i napravile, kako
kažu, improviziranu sušaru. Povrh
termo-peći načinile su nekoliko
žičanih polica, na kojima se sjemenke
lako suše, jer toplina brzo
dopire do njih.
KVALITETNO BUNDEVINO
ULJE: S obzirom na suvremene
trendove u modernoj ljudskoj
prehrani, vrlo je izražen interes i
potražnja za kvalitetnim nerafiniranim
bundevinim uljem. Nada
i Jadranka su sjemenke bundeva
prodavale prošle godine poduzeću
»Agroseed«, po cijeni od 210 din/
kg. Sjemenke su svoj put nastavile
do proizvođača ulja, za kojim je
potražnja na tržištu neograničena,
a osim prehrambenih, to ulje ima
i brojna ljekovita svojstva, pa ga
mnogi svrstavaju uz bok dalmatinskom
maslinovom ulju.
Ulje se obično proizvodi u dvije
varijante – od nepečenih ili od
pečenih sjemenki bundeve.
Bundevina sjemenka – golica
zauzima svega 3-4 posto od ukupne
mase ploda bundeve, a kada se
sjemenke nakon ubiranja operu i
osuše te pročiste taj odnos se kreće
između 1,5-2 posto. Prosječan prinos
osušenih sjemenki kreće se
između 800-900 kg, odnosno oko
35-40 tona plodova po hektaru. Za
jednu litru bundevinog ulja potrebno
je oko 2,5 kg osušenih sjemenki.
Tako se od ubranih i osušenih
sjemenki golice s površine od jednog
hektara može dobiti oko 350
litara čistog bundevinog ulja.
»Kod nas ulje od bundeve proizvodi
»Suncokret« iz Hajdukova, a
vjerojatno ima i drugih proizvođača
«, kaže Jadranka dodajući, kako
je u Banatu veća zastupljenost
uzgoja, a tako i proizvodnje ulja
od ove biljne kulture.
PRIHODI: Uzgoj bundeva u
novije vrijeme postaje sve popularniji
u zemljama u okruženju.
Osobito se ističu Austrija i
Slovenija, gdje je bundeva jedna
je od najzastupljenijih poljodjelskih
kultura.
Razlog tomu je visoka ekonomska
i ekološka opravdanost, te osim
prehrambene industrije, sve veća
zastupljenost i u farmaceutskoj i
kemijskoj industriji zapadnoeuropskih
zemalja.
Uzgojem i plasmanom bundevinih
sjemenki značajno se može
utjecati na povećanje prihoda
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,
čime se osjetno može
poboljšati životni standard u poljoprivrednim
područjima gdje je
poljoprivreda glavni posao i izvor
prihoda.
Nada i Jadranka su u mirovini
i svoje slobodno vrijeme provode
na salašu, baveći se poljodjelstvom,
iako se samo od toga, kažu,
teško može živjeti. Međutim, kao
dugogodišnji proizvođači kukuruza
i pšenice, dodaju kako je
proizvodnja bundevinih sjemenki
na istoj površini puno isplativija.
»Pretprošle godine smo imale
vrlo dobar urod. Prodajom 440 kg
suhih sjemenki proizvedenih na
jednom jutru, ostvarile smo prihod
od oko 90.000,00 din.«, naglašava
Jadranka, iako je, kaže, ove godine
urod bio slabiji.
LJEKOVITA SVOJSTVA: U
većini europskih zemalja (Austrija,
Njemačka, Švicarska i dr.), a
zadnjih godina i kod nas, kako u
prodavnicama zdrave hrane tako
i u velikim lancima samoposluga,
prodaju se preparati na bazi
bundevinih sjemenki kao pomoćno
ljekovito sredstvo. Ulje i sjemenke
značajno su bogati bjelančevinama,
ugljikohidratima i mineralima.
Sjemenke bundeve preporučuju
se kod redukcijskih dijeta, a
vrlo povoljno djeluju i na crijevnu
floru, kao i kod bolesti prostate,
reumatskih tegoba, upale mokraćnih
putova, upale bubrega i žuči.
Osim toga, zanimljivo je istaknuti
i uporabu cvjetova bundeve,
koji se, posebno u Italiji, serviraju
kao delicija u obliku salate, te
dodaju juhama i umacima.
Što dodati, osim pretpostavke, da
bi dobro organizirana proizvodnja i
prerada sjemenki bundeve mogla biti
važan izvozni proizvod na zahtjevnom
zapadnoeuropskom tržištu.
 





Zaboravili ste šifru?

Podržano od

Cooperazione Italiana allo Sviluppo
CEFA
COSPE
Arci Cultura e Sviluppo
UCODEP

EcoLine anketa

Da li u ishrani koristite organske proizvode?
 
Da li ste zainteresovani za organsku proizvodnju
 

Newsletter

Ime
E-mail


Statistika posjeta

Članovi: 193
Vesti: 254
Web linkovi: 7
Broj posjeta: 436243
Udruženje Eco-Line - Web site developed in the framework of project 'Promotion of sustainable agriculture systems with reduced environmental impact in Bosnia and Herzegovina', financed by Italian Ministry of Foreign Affairs - Project Code 7539/CEFA/BSN